Važnost probiotika u prehrani – zbog čega su nam neophodni i koja je razlika između probiotika i prebiotika?

Prebiotici su fermentirajuća, topljiva vlakna kojima se hrane dobre crijevne bakterije, probiotici.

ProbioticiU crijevima prerađuju hranu, ali i suzbijaju štetne vrste bakterija i virusa te razgrađuju otrovne tvari. Dobre bakterije u crijevima moćni su čuvari našeg imuniteta.

Zadnjih godina, sve se više govori o bilijunima bakterija koje obitavaju u našim crijevima i o njihovom značaju za organizam.

Znanstvenici još uvijek uče koja je točna uloga crijevnih bakterija na naše zdravlje, ali zasigurno znaju da je puno veća nego što se prije smatralo.

Svatko od nas neponovljivi je original po metabolizmu i bakterijskom miljeu crijeva.

Crijeva nisu samo probavni organi, nego i najvažniji organi obrambenog sustava organizma, koji su “odgovorni” za više od 80% imuniteta!

U crijevima žive milijarde mikroorganizama, pretežno bakterija koje čine crijevnu mikrofloru. Takozvane dobre bakterije ili probiotici u crijevima prerađuju hranu. One suzbijaju štetne vrste bakterija i virusa te razgrađuju otrovne tvari.

Uravnotežena crijevna mikroflora nužna je za zdravlje i vitalnost.

Opasna neravnoteža

Zbog nepravilne prehrane, stresa, uzimanja lijekova (posebno antibiotika) i nezdravih navika poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, ravnoteža crijevne mikroflore često je narušena.

Razne bolesti, povišena tjelesna temperatura i proljev mogu uzrokovati poremećaj crijevne mikroflore. Moguće je i obrnuto, da poremećena crijevna mikroflora može izazva brojne zdravstvene tegobe, od proljeva do autoimunih bolesti i debljine.

Najpoznatiji izvori probiotičkih bakterija odnosno probiotika su fermentirani mliječni proizvodi. Recimo jogurta i kefir (kefirna zrnca).

Najčešće korištene probiotičke bakterije su različite vrste roda Bifidobacterium (bifidobakterije) i Lactobacillus (laktobacili).

Uzimanje probiotika preporučuje se kod proljeva, upalnih bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, sindroma iritabilnog crijeva, različitih infekcija i alergija, srčanožilnih i malignih bolesti…

Probiotički dodaci prehrani moraju se pravilno uzimati

Probiotici kao dodaci prehrani pozitivno ili povoljno utječu na ravnotežu crijevne mikroflore stoga ih prehrambena industrija često naziva funkcionalnim dodacima hrani, a farmaceuti nutraceuticima.

No pritom treba znati da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu crijevnu mikrofloru nego pospješuju njezin prirodni oporavak. Probiotici se moraju pravilno uzimati da bi bili djelotvorni.

S obzirom na to da je riječ o preparatima koji sadrže žive mikroorganizme, ne smiju se uzimati s vrućim napitcima ili alkoholom jer će tako izgubiti blagotvorna svojstva.

7 impresivnih zdravstvenih prednosti svakodnevnog unosa probiotika

Probiotici za prevenciju infekcija

Mnogobrojna klinička i znanstvena istraživanja pokazala su da probiotici vrlo učinkovito preveniraju razne vrste crijevnih i urogenitalnih infekcija, a dugo su već sastavni dio antibiotičke terapije kako bi prevenirali disbalans crijevne mikroflore i omogućili poželjnu uravnoteženost dobrih i loših bakterija te snagu imuniteta.

Probiotici se mogu preventivno uzimati zajedno s antibioticima, ali tako da se uzmu najmanje 2-3 sata poslije antibiotika.

Naime, antibiotici suzbijaju i loše i dobre bakterije, pa ako se antibiotici i probiotici istodobno miješaju, antibiotici će uništiti probiotike.

Osim bolje probave, obilje i raznolikost crijevnih bakterija povezani su s manjom upalom crijeva, bolje reguliranim šećerom u krvi, nižim kolesterolom pa čak i boljim raspoloženjem.

Za zdrava crijeva potrebni su probiotici i prebiotici

Nastavljaju se i istraživanja, od toga kako utječu na karcinom crijeva pa sve do povećanja rizika Alzheimera, a rezultati istraživanja ohrabruju.

Danas već možemo poslati uzorak stolice na analizu da dobijemo personalizirani sastav crijevnih bakterija. Ali ima jedna stvar koju većina ljudi ne zna.

Da bi imali koristi od zdravih crijeva, morate konzumirati i prebiotike, vrstu dijetalnih vlakana kojima se hrane probiotici. Evo što morate znati.

Bolja apsorpcija hranjivih tvari

Jednostavno rečeno, oni nam pomažu u probavi – kretanju i boljoj apsorpciji hranjivih tvari kroz stijenku crijeva, a zaustavljanju patogena i njihovih toksina kroz istu tu stijenku u krvotok.

Osim u terapiji i prevenciji sindroma iritabilnog crijeva, vrlo su korisni čuvari i od razvoja raznih drugih upalnih i infektivnih crijevnih bolesti, poput proljeva uzrokovanih bakterijama, virusima i parazitima te u sprečavanju proljeva koji se često javljaju kao nuspojava antibiotske terapije.

Osim korisnog djelovanja na već navedene poremećaje i bolesti, praksa je pokazala kako su nam probiotici i te kako korisna dopuna terapiji raznih ekcema i drugih bolesnih stanja kože, u smanjenju i sprečavanju simptoma alergija te za unapređenje zdravlja i očuvanje prirodnog imuniteta oralnih, ali i urogenitalnih sluznica u oba spola.

Prebiotici su fermentirajuća, topljiva vlakna

Na drugoj strani, prebiotici su nešto drugo. Za razliku od probiotika, oni nisu živi organizmi. Prebiotici su fermentirajuća, topljiva vlakna koja u našem želucu ne možemo probaviti. To im omogućuje da odlaze u tanko crijevo gdje ih zgrabe probiotici i fermentiraju ih u kratki lanac masnih kiselina.

Te masne kiseline su one koje osiguravaju sve koristi koje imamo i drže nas zdravima dugo nakon što smo pojeli posljednji jogurt. Hranjenje crijevnih bakterija je neizmjerno važno. Bez toga crijevne bakterije mogu umrijeti ili se okrenuti protiv nas. Puno bakterija su oportunisti.

Pokušat će naći hranu negdje drugdje pa mogu krenuti i prema sluzavoj stijenci tankoga crijeva. Ta sluz štiti crijeva od loših bakterija pa ako je imamo manje, u većem smo riziku od infekcije ili upale, pokazuju istraživanja.

Snaga je u broju bakterija, ali i u njihovoj raznolikosti jer to stvara puno robusniji ekosustav bakterija. Zapravo, istraživanja pokazuju da je zajednički nazivnik za različita medicinska stanja uključujući dijabetes i upale crijeva, niska razina različitosti bakterija.

Artičoke, luk, češnjak i grah su dobar izvor prebiotika

Kao i probiotike, i prebiotike treba uzimati hranom, bolje nego nadomjestcima. Zahvaljujući visokom udjelu topivih vlakana, artičoke, korijen cikorije, luk, češnjak, grah su jako dobri izvori prebiotika, odnosno rezistentnog škroba, vlakna koje je dobilo ime jer odolijeva probavi u želucu.

Možda će Vas zanimati članak : 7 impresivnih zdravstvenih prednosti svakodnevnog unosa probiotika

Efikasno rješenje probavnih problema za vas može biti set proizvoda pod nazivom Revitalizacija probave.

Kupi proizvod

Završne napomene:

Stranica Dodaci Prehrani je nezavisni partner kompanije Forever Living Products. Prije kupovine proizvoda, savjetujemo da pročitate FAQ - Često postavljanja pitanja, da nas kontaktirate kroz priloženu formu (ako imate dodatnih pitanja) ili telefonom sa naše Kontakt stranice. Naručivanjem proizvoda preko naše stranice dobijate preporuku i ostvarujete pravo na popuste i druge pogodnosti. Tvrtka Forever Living je veleprodaja i nije moguće kupiti proizvode bez preporuke. Minimalan iznos pojedinačne kupnje je 55 eura, bez PDV-a. Kada kliknete "Kupi proizvod" koristite link sa našom preporukom i kupujete direktno od kompanije, kroz njezin službeni web shop, po sljedećim uvjetima kupnje.

WEBSHOP